Oči na nebu: Oslobađanje moći promatranja Zemlje za redefiniranje upravljanja katastrofama

• Globalni tržišni pejzaž promatranja Zemlje u upravljanju katastrofama
• Nove tehnologije koje oblikuju promatranje Zemlje za odgovor na krize
• Ključni akteri i strateški potezi u sektoru promatranja Zemlje
• Projekcije širenja i trendovi ulaganja u rješenja za upravljanje katastrofama
• Regionalna dinamika i obrasci usvajanja alata za promatranje Zemlje
• Sposobnosti nove generacije i evoluirajuća uloga promatranja Zemlje
• Barijere usvajanju i nove prilike za inovacije u upravljanju katastrofama
• Izvori i reference

“Pregled zakona o dronovima u Indiji (2025) Indija je uspostavila sveobuhvatan regulatorni okvir za civilne operacije dronova do 2025. godine.” (izvor)

Globalni tržišni pejzaž promatranja Zemlje u upravljanju katastrofama

Tehnologije promatranja Zemlje (EO), koristeći satelite, dronove i napredne senzore, fundamentalno transformiraju upravljanje katastrofama širom svijeta. Pružajući podatke i slike visoke razlučivosti u stvarnom vremenu, EO omogućuje vlastima da prate, predviđaju i reaguju na prirodne i antropogene katastrofe s neviđenom brzinom i tačnošću.

Prema European Space Imaging, EO podaci sada su integralni za sve faze upravljanja katastrofama: pripremu, rano upozoravanje, odgovor i oporavak. Na primjer, tijekom požara u Kanadi i Grčkoj 2023. godine, satelitske slike korištene su za praćenje napredovanja požara, procjenu štete i koordinaciju evakuacijskih ruta. Slično tome, program UN-SPIDER olakšava korištenje EO podataka u više od 60 zemalja za mapiranje poplava, praćenje suša i odgovor na potrese.

Globalno tržište EO za upravljanje katastrofama doživljava snažan rast. Nedavni izvještaj MarketsandMarkets procjenjuje da će globalno tržište EO doseći 8,5 milijardi dolara do 2028. godine, u odnosu na 5,2 milijardi u 2023. godini, pri čemu upravljanje katastrofama predstavlja ključni pokretač. Ovaj rast potiče povećani broj katastrofa povezanih s klimom, urbanizacija i potreba za brzim, podacima vođenim donošenjem odluka.

• Sustavi ranog upozoravanja: EO sateliti pružaju kritične podatke za predviđanje hurikana, poplava i odrona tla. Na primjer, Copernicus Emergency Management Service pruža gotovo stvarno mapiranje za podršku hitnim odgovorima u Europi i širom svijeta.
• Procjena štete: Nakon katastrofe, EO slike pomažu u kvantificiranju pogođenih područja, štete na infrastrukturi i raseljenju stanovništva, omogućujući efikasnu raspodjelu resursa i obradu zahtjeva za osiguranje.
• Otpornost na klimu: EO podaci podržavaju dugoročno planiranje identificiranjem ranjivih regija i praćenjem promjena u okolišu, pomažući u strategijama smanjenja rizika od katastrofa.

Učešće privatnog sektora također raste, s kompanijama poput Planet Labs i Maxar Technologies koje nude visoke učestalosti, slike visoke razlučivosti državama, nevladinim organizacijama i osiguravajućim društvima. Kako tehnologija EO postaje dostupnija i pristupačnija, njena uloga u upravljanju katastrofama će se proširiti, čineći “oči na nebu” neophodnim alatom za zaštitu zajednica širom svijeta.

Nove tehnologije koje oblikuju promatranje Zemlje za odgovor na krize

Tehnologije promatranja Zemlje (EO) brzo transformiraju upravljanje katastrofama pružajući podatke visoke razlučivosti u stvarnom vremenu iz svemira. Ove “oči na nebu” omogućuju vladama, humanitarnim organizacijama i prvim odgovaračima da prate, ocjenjuju i reaguju na krize s neviđenom brzinom i tačnošću.

Satelitske slike i daljinsko istraživanje stoje na čelu ove revolucije. Moderni EO sateliti, poput onih u programima Copernicus i NASA Earth Science, pružaju kontinuirane tokove podataka o vremenskim obrascima, promjenama zemljišta i okolišnim opasnostima. Na primjer, tokom potresa u Turskoj i Siriji 2023. godine, EO podaci su korišteni za mapiranje štete, identificiranje zatvorenih puteva i vođenje spasilaca (UN-SPIDER).

Nove tehnologije pojačavaju uticaj EO:

• Umjetna inteligencija (AI) i strojno učenje: AI algoritmi obrađuju ogromne količine satelitskih podataka kako bi otkrili anomalije, predvidjeli putanje katastrofa i automatizirali procjene štete. Kompanije kao što su Planet Labs i Descartes Labs koriste AI za isporuku djelotvornih uvida u roku od nekoliko sati nakon događaja.
• Visoka razlučivost i hiperspektralno snimanje: Novi senzori snimaju detaljne slike kroz više valnih dužina, omogućavajući otkrivanje suptilnih promjena u vegetaciji, vodi i infrastrukturi. Ovo je ključno za rano upozoravanje o poplavama, šumskim požarima i odronima tla (Landsat 9).
• Mali satelitski konstelacije: Čopori malih, agilnih satelita pružaju česta ponavljanja i blizu stvarnog vremena pokrivenost, što omogućuje praćenje brzo razvijajućih katastrofa. Maxar i Spire konstelacije su istaknuti primjeri.

Ovi napreci čine EO podatke pristupačnijim i djelotvornijim. Program UN-SPIDER i Međunarodna povelja ‘Svemir i velike katastrofe’ pružaju besplatne satelitske podatke zemljama u krizi, demokratizirajući pristup kritičnim informacijama.

Kako klimatske promjene pojačavaju učestalost i ozbiljnost katastrofa, EO tehnologije postaju nezaobilazne za pripremu, odgovor i oporavak. Integracija AI, senzora visoke razlučivosti i globalnih platformi za dijeljenje podataka osigurava da upravitelji katastrofama imaju alate potrebne za spašavanje života i zaštitu zajednica.

Ključni akteri i strateški potezi u sektoru promatranja Zemlje

Tehnologije promatranja Zemlje (EO) transformiraju upravljanje katastrofama pružajući podatke visoke razlučivosti u stvarnom vremenu koji poboljšavaju pripremu, odgovor i oporavak. Sektoru upravlja mješavina etabliranih velikana zrakoplovne industrije, agilnih startupova i javnih agencija, od kojih svaka koristi satelitske slike, daljinsko istraživanje i analitiku pokretanu AI za rješavanje prirodnih i antropogenih katastrofa.

• Maxar Technologies: Lider u satelitskim slikama visoke razlučivosti, podatci Maxara su bili ključni u mapiranju zona katastrofa, kao što je bilo tokom potresa u Turskoj i Siriji 2023. godine. Njihov Program otvorenih podataka pruža besplatne slike prvim odgovaračima, ubrzavajući napore pomoći.
• Planet Labs: Radeći s najvećom flotom satelita za snimanje Zemlje u svijetu, Planet pruža dnevnu, globalnu pokrivenost. Njihovi podaci su bili ključni u praćenju požara na Mauiju 2023. i posljedica ciklona Mocha u Mjanmaru, omogućujući brzu procjenu štete (Planet).
• ICEYE: Specijalizirani za sintetičku aperture radar (SAR), sateliti ICEYE mogu snimati slike kroz oblake i noću, čineći ih neprocjenjivim tokom uragana i poplava. U 2023. godini, usluge nadzora poplava ICEYE-a korištene su od strane FEMA za procjenu opsega poplava u SAD-u (ICEYE).
• Europska svemirska agencija (ESA): Kroz program Copernicus, ESA pruža besplatne, otvorene pristupe EO podacima. Sentinel sateliti su podržali odgovor na katastrofe za događaje poput mediteranskih požara 2023. i poplava u Pakistanu (Copernicus).
• NASA: NASA-ina podjela za znanost o Zemlji surađuje globalno nudeći podatke i alate za smanjenje rizika od katastrofa. NASA Disasters Program podržao je odgovor na potres u Maroku 2023. s brzim mapiranjem i situacijskom sviješću.

Strateški, ovi igrači ulažu u AI-vođene analitike, mogućnosti brzog ponavljanja i javno-privatna partnerstva. Integracija EO podataka s senzorima na terenu i društvenim medijima stvara holistički ekosustav inteligencije u katastrofama. Kako klimatske promjene pojačavaju učestalost i ozbiljnost katastrofa, uloga sektora EO u spašavanju života i imovine će rasti, s globalnim tržištem EO za upravljanje katastrofama predviđenim da dosegnu 2,5 milijardi dolara do 2028. (MarketsandMarkets).

Projekcije širenja i trendovi ulaganja u rješenja za upravljanje katastrofama

Tehnologije promatranja Zemlje (EO)—koje obuhvaćaju satelite, dronove i visoko-altitudske platforme—brzo transformiraju upravljanje katastrofama pružajući podatke visoke razlučivosti u stvarnom vremenu za rano upozoravanje, odgovor i oporavak. Globalno tržište EO predviđa se da će rasti sa 4,7 milijardi USD u 2023. godini na 7,0 milijardi USD do 2028. godine, pri godišnjoj stopi rasta od 8,2%, u velikoj mjeri potaknuta povećanom potražnjom za rješenjima smanjenja rizika od katastrofa i klimatske otpornosti.

• Rano upozoravanje i procjena rizika: EO sateliti poput onih iz Copernicus i Landsat programa pružaju kontinuirano praćenje vremenskih obrazaca, korištenja zemljišta i vodnih tijela. Ovi podaci omogućuju vlastima da predviđaju poplave, šumske požare i hurikane s većom točnošću, smanjujući vrijeme reakcije i spašavajući živote.
• Porast ulaganja: Riznični kapital i vladina finansiranja u EO startupove i infrastrukturu ubrzavaju. U 2023. godini, EO startupi prikupili su više od 1,2 milijarde dolara globalno, s fokusom na analitičke platforme koje pretvaraju sirove satelitske podatke u djelotvorne uvide za hitne službe i osiguravatelje.
• Integracija s AI i velikim podacima: Fuzija EO podataka s umjetnom inteligencijom omogućava automatiziranu procjenu štete i raspodjelu resursa. Kompanije poput Planet Labs i Maxar Technologies koriste strojno učenje za isporuku karata katastrofa u blizini stvarnog vremena, podržavajući brzu distribuciju pomoći i popravku infrastrukture.
• Javno-privatna partnerstva: Vlaštine sve više surađuju s privatnim EO pružateljima kako bi poboljšale nacionalnu pripravnost za katastrofe. Na primjer, Nacionalna uprava za oceane i atmosferu (NOAA) surađuje s komercijalnim operaterima satelita kako bi dopunila svoje vlastite tokove podataka, poboljšavajući situacijsku svjesnost tijekom kriza.

Gledajući unaprijed, širenje EO konstelacija, pad troškova lansiranja i napredak u analitici podataka očekuje se da će dodatno demokratizirati pristup kritičnoj inteligenciji o katastrofama. Kako se klimatske katastrofe intenziviraju, ulaganje u rješenja za upravljanje katastrofama vođeno EO-om će se ubrzati, čineći “oči na nebu” neprocjenivom imovinom za vlade, osiguravatelje i humanitarne organizacije širom svijeta.

Regionalna dinamika i obrasci usvajanja alata za promatranje Zemlje

Tehnologije promatranja Zemlje (EO), uključujući satelite, dronove i platforme za daljinsko istraživanje, transformiraju upravljanje katastrofama širom svijeta. Ove “oči na nebu” pružaju podatke visoke razlučivosti u stvarnom vremenu koji omogućuju vladama, humanitarnim organizacijama i privatnim subjektima da prate, predviđaju i reaguju na prirodne i antropogene katastrofe s neviđenom brzinom i tačnošću.

• Azijsko-pacifička regija: Ova regija je veoma ranjiva na prirodne katastrofe kao što su tajfuni, potresi i poplave. Zemlje poput Japana i Indije su znatno investirale u EO infrastrukturu. Na primjer, indijska ISRO upravlja flotom EO satelita koji podržavaju odgovor na katastrofe i upravljanje resursima. U 2023., Asian Disaster Reduction Center je istakao korištenje EO podataka u sustavima ranog upozoravanja i post-katastrofalnoj procjeni štete.
• Europa: Program Copernicus Europske unije globalni je lider u EO za upravljanje katastrofama. Njegovi Sentinel sateliti pružaju besplatne, otvorene podatke korištene za mapiranje poplava, praćenje šumskih požara i odgovor na potrese. U 2023. godini, Copernicus podaci bili su ključni u praćenju požara u Grčkoj i poplava u Srednjoj Europi (Copernicus Emergency Management Service).
• Nord Amerika: Sjedinjene Američke Države koriste EO kroz agencije poput NASA i NOAA. Program NASA Disasters pruža brzo mapiranje i situacijsku svjesnost za uragane, šumske požare i druge opasnosti. U 2023. godini, EO podaci su podržali odgovor FEMA-e na uragan Idalia, omogućujući bržu raspodjelu resursa i procjenu štete.
• Afrika: Usvajanje raste, s inicijativama poput AfricaEO i GMES & Africa programa. Ove napore fokusiraju se na izgradnju lokalnih kapaciteta i korištenje EO za praćenje suša, kontrolu skakavaca i odgovor na poplave. U 2023. godini, EO podaci su bili ključni u upravljanju krizom suše na Rogu Afrike (UNEP).

Globalno, EO tržište za upravljanje katastrofama predviđa se da će rasti po godišnjoj stopi od 8,5% od 2023. do 2028. godine, potaknuto povećanim klimatskim rizicima i tehnološkim napretkom (MarketsandMarkets). Kako regionalno usvajanje ubrzava, EO alati postaju neophodni za pripremu, odgovor i oporavak katastrofa širom svijeta.

Sposobnosti nove generacije i evoluirajuća uloga promatranja Zemlje

Tehnologije promatranja Zemlje (EO) fundamentalno transformiraju upravljanje katastrofama pružajući podatke visoke razlučivosti u stvarnom vremenu koji poboljšavaju napore u pripremi, odgovoru i oporavku. Proliferacija satelita nove generacije, dronova i naprednih analitike omogućuje vladama, humanitarnim organizacijama i osiguravateljima da prate, predviđaju i umanjuju utjecaje prirodnih i antropogenih katastrofa s neviđenom preciznošću.

Moderni EO sateliti, poput onih u Copernicus i Planet Labs konstelacijama, isporučuju česte, slike visoke razlučivosti širom svijeta. Ovi sustavi mogu otkriti promjene u zemlji, vodi i atmosferskim uvjetima, pružajući rane upozorenja za događaje kao što su poplave, šumski požari, uragani i potresi. Na primjer, tokom šumskih požara u Kanadi 2023. godine, EO podaci omogućili su vlastima da prate napredovanje požara i efikasnije alociraju resurse (NASA).

Uloga EO u upravljanju katastrofama se proteže izvan neposrednog odgovora. Strojno učenje i umjetna inteligencija sada se primjenjuju na satelitske podatke kako bi predvidjeli rizike od katastrofa i modelirali potencijalne utjecaje. NASA Disasters Program koristi EO podatke za podršku procjeni rizika i planiranju otpornosti, dok platforma UN-SPIDER pruža zemljama u razvoju pristup kritičnim satelitskim informacijama za smanjenje rizika od katastrofa.

• Rano upozoravanje: EO sustavi mogu otkriti promjenjive uzroke katastrofa, poput abnormalnih temperatura površine mora prije uragana ili deformacija tla prije potresa, omogućujući rane evakuacije i mobilizaciju resursa.
• Procjena štete: Snimke nakon događaja omogućuju brzu procjenu pogođenih područja, podržavajući hitni odgovor i zahtjeve za osiguranje. Na primjer, nakon potresa u Turskoj i Siriji 2023. godine, EO podaci su korišteni za mapiranje kolapsa zgrada i štete na infrastrukturi (ESA).
• Oporavak i otpornost: Dugotrajno praćenje pomaže u praćenju napretka oporavka i informira buduće urbanističko planiranje kako bi se smanjila ranjivost na slične događaje.

Kako mogućnosti EO nastavljaju evoluirati, s višim stopama ponavljanja, poboljšanom spektralnom razlučivosti i integracijom sa senzorima na terenu, njihova uloga u upravljanju katastrofama će se samo povećati. Globalno tržište EO za upravljanje katastrofama predviđa se da će doseći 2,5 milijardi dolara do 2028. godine, odražavajući njegovu sve veću važnost u zaštiti života i infrastrukture (MarketsandMarkets).

Barijere usvajanju i nove prilike za inovacije u upravljanju katastrofama

Tehnologije promatranja Zemlje (EO)—koje obuhvaćaju satelite, dronove i visoko-altitudske platforme—transformiraju upravljanje katastrofama pružajući podatke visoke razlučivosti u stvarnom vremenu za rano upozoravanje, odgovor i oporavak. Međutim, široko usvajanje EO u upravljanju katastrofama suočava se s nekoliko barijera, iako se pojavljuju nove prilike za inovacije.

• Barijere usvajanju
  • Pristupačnost podataka i integracija: Iako su EO podaci sve više dostupni, njihova integracija s lokalnim sustavima upravljanja katastrofama ostaje izazov. Mnoge agencije nemaju tehničku infrastrukturu ili stručnost za obradu i tumačenje velikih količina satelitskih slika i podataka senzora (UN-SPIDER).
  • Troškovi i resursna ograničenja: Satelitske slike visoke razlučivosti i napredne analitike mogu biti skupe, što ograničava pristup zemljama s niskim i srednjim dohotkom. Iako su inicijative otvorenih podataka poput Copernicus i Landsat poboljšale pristup, ograničenja resursa i dalje postoje (NASA Earthdata).
  • Politika i dijeljenje podataka: Nacionalne sigurnosne zabrinutosti i vlasničke restrikcije mogu otežati pravovremeno dijeljenje EO podataka tijekom katastrofa. Fragmentirane politike preko jurisdikcija dodatno kompliciraju koordinirane odgovore (Nature Humanities and Social Sciences Communications).
  • Izgradnja kapaciteta: Postoji globalni deficit obučene osoblje sposobnog za korištenje EO podataka za upravljanje katastrofama, posebno u razvijenim regijama (UN-SPIDER Capacity Building).
• nove prilike za inovacije
  • Umjetna inteligencija i strojno učenje: Analitika vođena AI automatizira otkrivanje katastrofalnih događaja, kao što su šumski požari i poplave, iz EO podataka, omogućujući brže i preciznije odgovore (NASA AI for Earth Observation).
  • Usluge u oblaku: Cloud computing demokratizira pristup EO podacima i obrade podataka, omogućujući agencijama da analiziraju ogromne skupove podataka bez teške lokalne infrastrukture (Google Earth Engine).
  • Javno-privatna partnerstva: Suradnje između vlada, nevladinih organizacija i komercijalnih EO pružatelja proširuju pristup podacima i razvijaju prilagođena rješenja za upravljanje katastrofama (Esri ArcNews).
  • Senzori nove generacije: Napredak u hiperspektralnom snimanju, radaru i termalnim senzorima poboljšava otkrivanje i praćenje katastrofa, čak i pod oblacima ili noću (Europska svemirska agencija).

Kako EO tehnologije nastavljaju evoluirati, prevladavanje tih barijera kroz inovacije i suradnju bit će ključno za izgradnju otpornijih sustava upravljanja katastrofama širom svijeta.

Izvori i reference

• Oči na nebu: Kako promatranje Zemlje revolucionira upravljanje katastrofama
• Europska svemirska slika
• UN-SPIDER Obuka
• MarketsandMarkets
• Copernicus program
• Planet Labs
• Maxar Technologies
• Europska svemirska agencija
• NASA Earth Science
• Descartes Labs
• NASA AI za promatranje Zemlje
• Međunarodna povelja ‘Svemir i velike katastrofe’
• ICEYE
• NASA Disasters Program
• 1,2 milijarde dolara globalno
• ISRO
• Azijski centar za smanjenje katastrofa
• Copernicus Emergency Management Service
• AfricaEO
• NASA Earthdata
• Nature Humanities and Social Sciences Communications
• Google Earth Engine
• Esri ArcNews